среда, 7. новембар 2012.

Stajsko đubre, biootpad? Ne - zelena energija i zaštita životne sredine!


Prirodni resursi su ograničeni i njihovo nekontrolisano korišćenje može da izazove propast ekonomije i krah društva ako se pitanje čuvanja resursa i životne sredine ne postavi kao najviši prioritet. Ta pitanja su u najvećoj meri vezana za pitanje proizvodnje i potrošnje energije, pa privredu treba preusmeriti ne energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Smanjenje potrošnje energije i efikasno gazdovanje energijom, smanjenje zagađenja životne sredine i emisije ugljendioksida, povećanje udela obnovljivih izvora energije, povećanje sigurnosti snabdebanja energijom i zdravom hranom kao i povezivanje socijalne podnošljivosti su najvažniji ciljevi koji se postavljaju ispred svakog pojedinca, firme, lokalne zajednice, regiona i države. Tako ćemo stvoriti privredu koja zadovoljava potrebe ljudi, trajno i održivo.

Moderan život se ne može zamisliti bez energije kao što ne može bez vode i hrane. Bez energije ovaj blog ne bi bio dostupan za čitanje, u kućama bi bio mrak, a supa bi bila hladna. Dakle, energija nije luksuz već sredstvo za život. Bez stalnog i trajnog snabdevanja energijom nema razvoja i blagostanja. Ali energija i energenti nisu isti. Svaki energent i energija imaju prednosti i mane. Fosilni energenti su konačni! Oni se neće brzo iscrpeti, ali je kraj evidentan. Zato moramo tražiti alternativu. Moramo napraviti energetski miks za sigurnu budućnost. Jedna alternativa je BIOMASA – ZELENA ENERGIJA!

Svaka opština poseduje potencijal u biomasi koja se može koristiti za proizvodnju struje i toplote bilo da se radi o drvetu, energetskim biljkama, zelenoj masi ili o organskom otpadu i ostacima. Na taj način gradovi i opštine mogu ostvariti značajno smanjenje upotrebe fosilnih energenata što doprinosi ekološkim ciljevima države da smanji zagađenje zemlje, vode, vazduha i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Energetski potencijal biomase je uvek prisutan, ima ga i kad sunce ne sija i kad vetar ne duva i kad je nizak vodostaj! Za razliku od drugih izvora energije bez velikih problema može se lagerovati i prema potrebi koristiti. Raznolikost biomase je velika i može se planirati.



I MLEKO I ENERGIJA, I MESO I ENERGIJA, I JAJA I ENERGIJA, I BIOOTPAD I ENERGIJA, I BIOMASA I ENERGIJA…

U ruralnim i poljoprivrednim područjima ljudi su često dezorijentisani, bez cilja i jasnog plana kako opstati i šta raditi. Narod se približava gradovima u kojima traže rešenje svog socijalnog statusa gde mladi i radno sposobni traže bilo kakav posao, a kada ga nađu teško se odlučuju za povratak. Stalni rast potreba za energijom i očuvanjem životne sredine i ozonskog omotača mogu dovesti do strukturne promene u ruralnim i poljoprivrednim regionima gde bi proizvodnja biomase i “zelene” energije stvorila perspektivu za ostanak i povratak na napuštenu i zaparloženu zemlju gde se stvaraju nova radna mesta i siguran posao na duge staze, jer je potreba za energijom i čistom životnom sredinom predpostavka održivog života. Preko energetike i ekologije dati razvojni impuls farmerskoj i ratarsko-povrtarskoj proizvodnji i da na taj način srpsko selo i seljaci ostvare višestruke i raznovrsne koristi koje bi ih motivisale da ostanu na selu uz veći prihod i bolji životni standard.

Stvaranjem uslova za povratak ljudi, i mladih i starih na selo, spasavamo ne samo selo nego i gradove i državu. Rešenje za mnoge probleme od poljoprivrede preko turizma, energetike, finansijske konsolidacije soljnotrgovinskog bilansa pa do ekologije i održivog razvoja države.

Potencijal obnovljivih izvora energije kojim Srbija raspolaže je značajan, prema veličini države, čak izuzetno veliki. Nažalost nikako da se stavi u funkciju, a mogao bi znatno da ublaži uvoznu zavisnost naše zemlje i da spreči odumiranje srpskog sela, da zaustavi odumiranje stočarstva, da aktivira preko 200.000 hektara zapuštenog zemljišta, da rekultivira degradirano zemljište (Bor, Kolubara,…). Takođe treba imati u vidu da u Srbiji postoje industrijski i stručni potencijali za proizvodnju glavne i pomoćne opreme za tehnologije koje koriste obnovljive izvore energije. Nažalost sve je u letargičnom, latentnom stanju a sve aktivnosti se mogu oceniti kao sporadične, a rezultati zanemarljivim.

Svinjarstvo i govedarstvo su tradicionalne grane stočarske proizvodnje u Srbiji. Postojeća i perspektivna proizvodnja stvoriće i visoku produkciju otpadnih materijala veoma opasnih u pogledu zaštite životne sredine. Istovremeno, zbog novih standarda u okviru poljoprivredne proizvodnje javlja se sve veća potreba za energijom i obezbeđivanjem standarda za bezbednu i sigurnu proizvodnju. Biogasna tehnologija je odgovor i rešenje pomenutih zahteva i problema.

Dosadašnja praksa da se čvrsti i tečni stajnjak odlažu direktno na okolno zemljište doprinela je zagađenju zemlje, površinskih i podzemnih voda, vazduha i oštećenja ozonskog omotača, što izaziva klimatske promene. Takva praksa stvara i ekološku i ekonomsku štetu. Istovremeno uvozimo velike količine đubriva za prihranu zemljišta na kojem se proizvode ratarske kulture, dok biootpad i stajnjak iz čega se dobija najkvalitetniji kompost bacamo gde stignemo. Srbija nema organizovanu proizvodnju komposta pa preko 90% svojih potreba podmiruje uvozom. Za proizvodnju komposta se najčešće koristi kuhinjski otpad, ostaci voća i povrća, talog kafe, ljuska jajeta, ostaci hleba, baštenski, šumski i poljoprivredni biljni otpad.

Otpadne industrijske vode i bio otpad iz proizvodnje hrane, pića, sokova, klanica, šećerana, mlekara, pivara, farmi itd izazivaju veliko zagađenje rečnih tokova, podzemnih voda, zemlje, vazduha i promenu klime. Rešavanje ovih problema je osnovni preduslov proizvodnje zdrave hrane, a kao prateći efekat pojaviće se značajna količina obnovljive „zelene“ energije i bio đubriva. Ako se ovom potencijalu doda biljna masa iz ratarstva i sa devastiranih i zapuštenih zemljišta, moguće je utvrditi veliki i neiscrpan resurs za proizvodnju energije.



DA LI ZNATE, DA . . .

* se iz silaže biljne mase sa jednog hektara može proizvesti oko 12.000 m3 biogasa tj. 66.000 kWh energije iz koje se može dobiti istovremeno 25.000 kWh struje i 25.000 kWh toplote, što znači smanjenje potrošnje uglja u TENT-u od 50 tona, odnosno smanjenje potrošnje prirodnog gasa za proizvodnju toplote od 3.000 m3!?

*se iz stajnjaka 4 krave muzare može proizvesti 2.200 m3 biogasa,odnosno 5.200 kWh struje i 5.500 kWh toplote , što odgovara godišnjim energetskim potrebama jednog četvoročlanog domaćinstva, čime se smanjuje potrošnja uglja u TENT-u za 10 tona,odnosno smanjuje potrošnja prirodnog gasa za grejanje za 700 m3!?

* jedan auto sa potrošnjom benzina 7,4 litara/100 km može preći sa godišnjim prinosom biogasa po hektaru oko 70-80.000 kilometara tj.skoro 2 obima Zemlje po ekvatoru!?

* 50.000 hektara zaparloženog zemljišta može da obezbedi proizvodnju 400.000.000 m3 biogasa što je po energetskoj snazi ravno godišnjoj proizvodnji prirodnog gasa u Srbiji od oko 230.000.000 m3!?

U navedenim primerima, proizvodi se CO2-neutralna energija, a kao sporedni proizvod nastaje značajna količina biođubriva, kojim se smanjuje upotreba mineralnog đubriva.

Kombinacija razlicitih bioenergija, npr. biogasa i peleta, izvor je razlicitih sinergijskih efekata: bioenergija-regionalna ekonomija, bioenergija-zapošljavanje i ostanak na selu, bioenergija-poljoprivreda, bioenergija-smanjenje potrošnje veštačkih đubriva, bioenergija-turizam, bioenergija-smanjenje potrošnje uglja u termoelektranama, bioenergija-smanjenje uvoza gasa, nafte i naftnih derivata, bioenergija-smanjenje zagađenja i klimatskih promena …

1 коментар:

  1. Jako zanimljivi podaci u ovome postu, baš ste se potrudili, i sada kada čitam ovo, ne mogu da verujem nekim stvarima...prirodni izvori su najbolji i najzdraviji za čoveka, to bez premca...

    ОдговориИзбриши